Претрага
107 items
-
Doprinos ispitivanju međusobnih uticaja kapacitet jame, osnovnih izvoznih horizonata i dimenzija jamskog polja kao funkcija sistema otvaranja ležišta uglja
Branko Kapor (1977)Branko Kapor. Doprinos ispitivanju međusobnih uticaja kapacitet jame, osnovnih izvoznih horizonata i dimenzija jamskog polja kao funkcija sistema otvaranja ležišta uglja, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1977
-
Prilog optimalnom otvaranju jame Brezanik" u sklopu postojećeg rešenja rudnika bakra Bor - Bor"
Rade Kojdić (1976)Rade Kojdić. Prilog optimalnom otvaranju jame Brezanik" u sklopu postojećeg rešenja rudnika bakra Bor - Bor", Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1976
-
Hidrogeoekološki uslovi eksploatacije kamenih i mrkih ugljeva Srbije
Branko R. Miladinović (2016-04-27)Ugalj predstavlja energent na čijoj osnovi se razvija privreda celog sveta.Zato mu se pridaje velika pažnja u eksploataciji i preradi, bez obzira na mnogeštetne uticaje na životnu sredinu, a posebno na efekat staklene bašte koji sestvara emisijom zagađujućih materija u atmosferu radom termoelektrana naugalj.U Srbiji, resurs koji se danas u najvećoj meri koristi u proizvodnjielektrične energije je ugalj i on učestvuje u proseku sa 70 %. U strukturi ukupneproizvodnje ugljeva, dominiraju lignitski ugljevi sa učešćem od 98 %, a ...Srbija, kameni i mrki ugalj, podzemna eksploatacija, preradauglja, rudničke vode, hemijski sastav, emisija zagađujućih materija, životnasredina... Sreća” i delovi ležišta „Senjski Rudnik”, „Vrška Čuka“ – stara jama „Sv.Đorđe”. Sulfatno-natrijumske rudničke vode su karakteristične za jamu „Senjski Rudnik” i jamu „Jarando“. Za formiranje sulfatno-natrijumskih rudničkih voda u jami „Senjski Rudnik“ (k.331), najznačajniju ulogu pored oksidacije ...
... plan jame: Bačić-Vlahović 2006) 323 jame se vrši najvećim delom gravitaciono. Najveći značaj u tom pogledu, ima „južni potkop“, kojim je jama „Senjski Rudnik“, spojena sa rudarskim naseljem Resavica zbog transporta rovnog uglja na separaciju. Sve rudničke vode koje se javljaju u jami iznad ...
... „Stara jama”, od ugljonosnog polja „Osojno”. Rudarskim radovima u „Staroj jami” utvrđen je veći broj uzdužnih, poprečnih i dijagonalnih raseda, ali najmarkantniji rased je R-3b, koji se na udaljenosti oko 350 m proteže jugoistočno od rasedne zone R-3a. Rudarskim radovima u „Staroj jami”, utvrđen ...Branko R. Miladinović. "Hidrogeoekološki uslovi eksploatacije kamenih i mrkih ugljeva Srbije" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-04-27)
-
Tehničko-ekonomska analiza opravdanosti otvaranja rudnog tela Borska reka" OOUR Jame BOR"
Dragan Nenadić (1981)Dragan Nenadić. Tehničko-ekonomska analiza opravdanosti otvaranja rudnog tela Borska reka" OOUR Jame BOR", Bor:, 1981
-
Analitičko određivanje optimalne visine horizonta za metodu podetažnog zarušavanja pri sageldavanju uticajnih tehničko-ekonomskih činilaca| za jamu severnog revira RB Majdanpek""
Sreten Spasić (1972)Sreten Spasić. Analitičko određivanje optimalne visine horizonta za metodu podetažnog zarušavanja pri sageldavanju uticajnih tehničko-ekonomskih činilaca| za jamu severnog revira RB Majdanpek"", 1972
-
Određivanje parametara toplotnog režima i njegovog uticaja na klimatske uslove rada u dubinskom delu jame rudnika Trepča Stari Trg""
Radoš Tanasković (1977)Radoš Tanasković. Određivanje parametara toplotnog režima i njegovog uticaja na klimatske uslove rada u dubinskom delu jame rudnika Trepča Stari Trg"", Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1977
-
Izvori toplote u rudnicima uglja sa naročitim osvrtom na jamu II krovni sloj" rudnika lignita "Lipnica""
Hamid Tanović (1980)Hamid Tanović. Izvori toplote u rudnicima uglja sa naročitim osvrtom na jamu II krovni sloj" rudnika lignita "Lipnica"", Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1980
-
Povećanje brzine izrade horizontalnih i blagonagnutih jamskih prostorija uz pomoć kombinovanih mašina na primjeru jame Đurđevik
Zijad Ibrišimović (1983)Zijad Ibrišimović. Povećanje brzine izrade horizontalnih i blagonagnutih jamskih prostorija uz pomoć kombinovanih mašina na primjeru jame Đurđevik, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1983
-
Analiza uzorka oštećenja čeličnih podgradnih okvira u kosim i horizontalnim prostorijama na primeru jame Ravna reka""
Dragomir Tabori (1988)Dragomir Tabori. Analiza uzorka oštećenja čeličnih podgradnih okvira u kosim i horizontalnim prostorijama na primeru jame Ravna reka"", Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1988
-
Doprinos proučavanju mogućnosti primene teorije izentropskog aerodinamičkog potencijala za duboke rudnike na primeru ventilacione šeme jame Stari Trg. – Trepča u sadašnjoj perspektivnoj fazi razvoja
Vesna Jovičić (1973)Vesna Jovičić. Doprinos proučavanju mogućnosti primene teorije izentropskog aerodinamičkog potencijala za duboke rudnike na primeru ventilacione šeme jame Stari Trg. – Trepča u sadašnjoj perspektivnoj fazi razvoja, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1973
-
Pleistocenski sisari iz jame Propas u Činiglavcima kod Pirota
Dimitrijević, V., Bogićević Katarina, Gajović, V., Vlastić Stefan. "Pleistocenski sisari iz jame Propas u Činiglavcima kod Pirota" in Zbornik radova 7. simpozijuma o zaštiti karsta, Bela Palanka, 2013. / [organizator] Akademski speleološko-alpinistički klub = Proceedings [of] 7th Symposium on Karst Protection, Beograd:Akademski speleološko-alpinistički klub (2013): 83-88
-
Apriori ocena tačnosti proboja u horizontalnoj ravni između VI horizonta i potkopa P2 SD jame Blagodat
Stoiljković Vladimir, Milutinović Aleksandar, Ganić Aleksandar, Mikanović Radenko. "Apriori ocena tačnosti proboja u horizontalnoj ravni između VI horizonta i potkopa P2 SD jame Blagodat" in Časopis Podzemni radovi no. 23, Begrad:Rudarsko-geološki fakultet, Beograd (2013): 33-44
-
Uvođenje fiberglas sidara sa dvokomponentnom smešom u tehnološki proces jame rudnika Rudnik
Mitić Saša, Belić Zlatko, Milojević Dragan, Tokalić Rade. "Uvođenje fiberglas sidara sa dvokomponentnom smešom u tehnološki proces jame rudnika Rudnik" in Podzemni radovi no. 18, Beograd, Srbija:Univerzitet u Beogradu, Rudarsko-geološki fakultet, Beograd (2011): 15-20
-
Odvodnjavanje jame Ćirikovac kao deo sistematskog odvodnjavanja deponije pepela i šljake iz te Drmno-Kostolac B
Mitić Saša, Milojević Dragan, Makar Nenad, Tokalić Rade. "Odvodnjavanje jame Ćirikovac kao deo sistematskog odvodnjavanja deponije pepela i šljake iz te Drmno-Kostolac B" in Podzemni radovi no. 17, Beograd, Srbija:Univerzitet u Beogradu, Rudarsko-geološki fakultet, Beograd (2010): 29-34
-
Mineralne parageneze rudne zone Nova Jama" polimetaličnog ležišta Rudnik"
Jovica N. Stojanović (2005)Jovica N. Stojanović. Mineralne parageneze rudne zone Nova Jama" polimetaličnog ležišta Rudnik", Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 2005
-
Dobijanje čistog uglja (Jama Raspotočje-Zenica) za proizvodnju ugljenog praha za sagorevanje
Mikica Lukić (1998)Mikica Lukić. Dobijanje čistog uglja (Jama Raspotočje-Zenica) za proizvodnju ugljenog praha za sagorevanje, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1998
-
Utvrđivanje optimalnog tehnološkog toka rude u cilju postizanja rentabilne proizvodnje u jami Bor
Branislav Mihajlović (2000)Branislav Mihajlović. Utvrđivanje optimalnog tehnološkog toka rude u cilju postizanja rentabilne proizvodnje u jami Bor, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 2000
-
Specifičnost problematike eksploazije gasnih smješa u jamama ugroženim požarima| u srednjobosanskom ugljenom basenu
Nusret Hadžimujić (1981)Nusret Hadžimujić. Specifičnost problematike eksploazije gasnih smješa u jamama ugroženim požarima| u srednjobosanskom ugljenom basenu, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1981
-
Geometrija otkopnih blokova kod podetažne metode otkopavanja u jami rudnika olova i cinka Srebrenica""
Dragoljub Djugumović (1990)Dragoljub Djugumović. Geometrija otkopnih blokova kod podetažne metode otkopavanja u jami rudnika olova i cinka Srebrenica"", Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1990
-
Tehničko-ekonomska ocena opravdanosti uvođenja prečnog otkopavanja sa hidrozasidavanjem otkopanog prostora u jami Ajvalija""
Sefedin Kastrati (1985)Sefedin Kastrati. Tehničko-ekonomska ocena opravdanosti uvođenja prečnog otkopavanja sa hidrozasidavanjem otkopanog prostora u jami Ajvalija"", Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1985